KRUŽNA STAZA – STAZAMA NAŠIH NONA

KRUŽNA STAZA – STAZAMA NAŠIH NONA

Tip stazeTuristička staza
IshodišteDvorac Frankopan Nova Kraljevica  STISNI ZA LOKACIJU
Duljina10,7 km
TežinaLagana
Opis stazePješačka staza pruža prekrasan uvid u putove kojima su se nekada kretale naše none. Kreće od dvorca Frankopan putem uz more u smjeru Bakarca. Staza je označena markacijama koje upućuju na smjer kretanja te nije zahtjevna. Duljina staze je 10,7 kilometara i pogodna je za sve uzraste!
GPX tragSTISNI ZA GPX TRAG

1. DVORAC FRANKOPAN
O najdavnijoj povijesti Kraljevice malo je zapisa. Poznato je da su najmoćniji srednjovjekovni
gospodari ovoga kraja, knezovi Zrinski i Frankopani, imali u svom posjedu i Kraljevicu. Oni su u 17.st.
izgradili dva feudalna dvorca. Oko 1650. godine sagrađen je i „Novigrad“, danas poznat među
stanovništvom kao dvorac Frankopan koji svojom ljepotom i položajem iznad samoga mora plijeni
pažnju čak i usputna prolaznika. Povijest dvorca zanimljiva jer i intrigantna budući da se upravo
unutar njegovih zidina kovala poznata urota Zrinsko-Frankopanska. Nakon sloma urote i pogubljenja
hrvatskih velikana dvorac je opljačkan od strane carske vojske te tako od nekadašnjeg unutarnjeg
bogatstva dvorca nije ostalo ništa. Prostor dvorca kroz vrijeme mijenjao je svoju namjenu i stanare,
bio je vojarna, bolnica, tamnica, u njemu su živjeli i radili isusovci, bio je i prostor sa radionicama, u
njemu je bila streljana, stanovi sa stanarima… Devedesetih godina grupa entuzijasta svraća pozornost
na važnost i ljepotu dvorca, u njemu se upriličuju kulturni programi i pomalo se započinje restauracija
dvorca. Sada je u njemu restoran, galerija, turistička zajednica, pjevačko društvo Zvijezda Danica,
plesni prostori za Dance Queen, uređen je prostor za muzejski postav posvećen brodogradnji i
ribarstvu, planira se uređenje Hrvatske kuće vina.
2. HOTEL CAROVO
Villa Carovo bila je obiteljski objekt, modreno uređena, sa vlastitim vrtom i kupalištem pred vilom.
Oglašavala se kao mjesto za odmor u Kraljevici pred gotovo 100 godina, navodeći kako je smještena u
romantičnoj uvali na ulazu u bakarski zaljev, sa električnim svjetlom, vodovodom u kući i barkom koja
je na raspolaganju gostima. Kroz vrijeme mijenjali su se vlasnici, uglavnom je njezina namjena bila
ugostiteljska.
3. ZATAKALE/ KLAONICA / GAJETANSKA GROTA
Zatakale/ Klaonica je pozicija na kojoj se nalazi lijepo zdanje koje se nalazi na poziciji uz more, na putu
koji povezuje Kraljevicu i Bakarac, ispod Kavranića. Ova je kuća bila početkom 20. stoljeća električna
centrala iz koje su strujom opskrbljivaoI hotel Liburnija izgrađen 1904. godine. Bila je tu i klaonica
stoke, bliže našem vremenu prostor u kojem su bile smještene prostorije ronilačkog kluba u prizemlju
i gostione na katu, danas je u njemu obrt za popravak kosilica i pila.
Gajetanska grota je velika kamena stijena koja izvire iz mora na kraju plaže Carovo. Legenda govori da
je na toj stijeni ribe lovio Gaetano i po njemu je dobila ime, danas i oduvije mjesto je s kojega mladi
skaču u more, u zimskim danima na njoj se odmaraju i suše gnjurci.
4. TUNERE – BAKARAC
Lov na tune i lov pomoću tunera postoji stoljećima i kao takav se zadržao na istočnoj obali Jadrana.
Pojam tunera u cijelosti se odnosi na sva sredstva i prostor na poziciji lova tune, čine ju straže, mreže,
ribarske kućice, sjenice za odmor, portići i stražarnice. Tunolov je u prošlosti Bakarca imao istaknuti
ekonomski značaj, ovdje su ribom zvali samo tunu, a ostale su se vrste nazivale svojim imenom.
Tijekom zadnjih godina restauriraju se neke pozicije sa stražama i postavljaju informativne ploče sa
objašnjenjima.
5. CRKVA SV. PETRA – BAKARAC
1906. godine na mjestu mjesne kapelice gradi se župna Crkva Sv. Petra Apostola.

6. CRKVA SV.TROJICE, STARO GROBLJE
Crkva Svete Trojice nekada je bila župna crkva Bakarca i Dola, danas pripada župi Križišće. Vrata crkve
otvaraju se tri puta godišnje, tijekom misnih slavlja : na dan Svete Trojice, na Dan sv. Roka, te na
blagdan Kraljice Presvete Krunice. Sagrađena je možda i prije 14. stoljeća i to na putu koji je
povezivao Hreljin s Bakarcem i Bakrom. Udaljena je od Bakarca 3 km, s desne strane teren se spušta
strmo prema potoku. Taj dio još i danas nosi naziv Potok iako se radi o bujici vode koja se strmo
spušta niz padinu i ulijeva u more na Bakarcu. O crkvi nisu nikada napravljena arheološka istraživanja,
prema zvonu koje je izrađeno u 14. stoljeću i legendi pokraj ulaznih vrata u unutrašnjosti crkve piše
da je zvono pripadalo crkvi Svetog Jurja na Hreljinu odakle je preneseno u ovu crkvu kada se Dol
odvojio od Hreljina u 18. stroljeću. Pretpostavlja se da je naručitelj izgradnje bila obitelj Frankopan.
Crkva je jednobrodna, sa dva ulaza, bez tragova zidnog slikarsta, ima škropionicu i na vanjskom zidu
za potrebe groblja. Iznutra je vrlo jednostavna, u apsidalnom dijelu je lavabo za potrebe liturgije,
dekorirana ljudska glava iz koje istječe voda. Originalno zvono iz ove se crkve čuva u Muzeju za
umjetnost i obrt u Zagrebu, novo je poklonila obitelj Rempešić 1989 godine, iz Trsta, zvono je u
zvoniku ali se rijetko oglašava.
Na travnatoj površini pokraj crkve mogu se vidjeti nadgrobni spomenici obitelji Švrljuga i Jakovčić, a
pedesetak metara dalje na putu prema Križišću nalazi se strao groblje. Ulazna vrata groblja u
nekoliko su navrata restaurirana ali je groblje zaraslo u šikaru. Čitav bi prostor trebalo istražiti i
zaštititi.
7. VIADUKT
Izgradnja viadukta kod Križišća jest u prometnom smislu rješenje kojim se obilazi mjesto, otvara
moćnost bržeg dolaska iz unutrašnjosti do mora ali znači i oduzimanje putniku prolazniku uživanje i
draž upoznavanja manjih mjesta u zaleđu primorja koja su nekada upravo živjela od te prometne
komunikacije. Naime, Križišće je i dobilo ime po položaju na sjecištu puteva koji vode s jedne strane
prema vinodolskoj dolini, s druge prema otoku Krku i Kraljevici, s treće u pravcu Gorskoga kotara ili
pak u pravcu Hreljina prema Bakru i Rijeci. Takvo je Križišće u razdoblju između 1920. i 1940. godine
imalo preko 40 poduzetničkih objekata.
8. MRTVAČEV PUT„MRTVAČKI PUT“
U davnim vremenima pokojnike su iz Kraljevice sahranjivali na Hreljinu, na
Gradini. Mrtvački bi lijes privezali za dugački kolac i dvojica bi ga u povorci
nosila uzbrdicom prema Gradini. To je bilo u vrlo stara vremena, kasnije, točnije
do 1796. godine zakapali su se na groblju dolanske kapelanije, kod crkve Sv.
Trojice, od 1796. Kraljevičani svoje posljednje počivalište nalaze na groblju u
Kraljevici. Još se danas čuje za naziv „Mrtvački put“ uski i zarašteni, strmi
puteljak koji vodi sa ceste iz Medomišljine u Gubac, a od tuda na Sv. Trojicu.

9. VRH, MIŽOLOVO
Kako su i ovi naši krajevi bili zahvaćeni Napolenovom vojskom, iz tih vremena s početka 19. stoljeća
ostala su djela i priče. Mižolov je tako prema jednoj priči dobilo ime po francuskom vojniku koji je
zalutao kada su Francuzi odavde bježali, i BANJ ponavljao mi solo ( ja sam sam ).

10. KAŠTEL ZRINSKI
Kaštel Zrinski ili Stari grad nalazi se u samom središtu grada sagrađen je u ½ 17. stoljeća o čemu nam
svjedoči izrađen grb obitelji Zrinski na grliću šterne u donjem dijelu kaštela. Kaštel ima dva dijela,

gornji, prostraniji, izlazom je povezan sa centrom grada, s vanjske je strane pretvoren u stambeno-
trgovački blok, preinakama izvorne gradnje koja je stilom ranobarokna, prostor je izgubio ključne
odrednice identiteta. U gornjem kaštelu šterna je podignuta u 2/2 18. stoljeća za potrebe opskrbe
pitkom vodom. Uokolo je čitav niz manjih prostorija koje su kroz vrijeme mijenjale namjenu i stanare,
to su mahom skladišni prostori, prostor sa kinoopremom, bila je tu smještena posada u vrijeme
gradnje fregata, kasnije razni obrtnici, radnici, časnici, bila je tu i konjušnica, točionica mjesnog
ugostiteljskog poduzeća, ljetno i zimsko kino. Tijekom ove godine dovršeno je uređenje gornjeg
kaštela, ponovo je popločeno kamenom i sada je u atriju sve prilagođeno za postavljanje pozornice i
mnoštvo stolica za ljetne priredbe i sve druge namjene.
U donjem ili malom kaštelu ambijent je sasvim drugačiji, komorniji, zatvoreniji, tu je grlić stare
šterne, atrij je okružen prostorima za stanovanje, župnim stanom i ulazom u sakristiju. Na ovaj je
prostor nadograđena crkva svetog Nikole biskupa.
Oba su prostora prilično stradala u savezničkom bombardiranju 1945. godine.
11. KIP SVETOG NIKOLE
Područje Kraljevice oduvijek je bilo poznato po pomorcima, pa je 2008. godine akademski je
slikar Josip Diminić izradio kip ovog značajnog svetca. Kip je postavljen ispred ulaza u župnu crkvu
Svetog Nikole. Kip ima posebno mjesto u srcima lokalnog stanovništa, a posjetiocima daje dašak
mira i ljepote.

12. BRODOGRADILIŠTE KRALJEVICA
Brodogradilište Kraljevica osnovao je 1729. godine car Karlo VI. Ono je kolijevka industrijalizacije i
razvoja gospodarstva Hrvatske, te stoga s pravom nosi epitet prvog brodogradilišta na istočnoj
obali Jadranskog mora, u Hrvatskoj.
Kroz gotovo tristo godina postojanja, brodogradilište Kraljevica je prolazilo kroz mnoge krize i
iskušenja, ali je opstalo zahvaljujući svojim djelatnicima, osiguravajući im posao i život, dok je gradu
Kraljevici i ostalim stanovnicima osiguralo ekonomski razvoj i napredak.

13. SKALE MONSINJORA LIKOVIĆA
U čast pokojnom župniku, mons. Miji Likoviću, Kraljevičani su, na inicijativu Župnog pastoralnog
vijeća 2020. godine, imenovali skale koje povezuju prostor ispred crkve Sv. Nikole i kraljevičku rivu
njegovim imenom. Župnik je u Kraljevici služio 45 godina, dobitnik je nagrade za životno djelo Grada
Kraljevice, a generacije vjernika pamte ga kao posvećenog pastira, skromnog, brižnog i poniznog, na
usluzi svojim vjernicima.

KRUŽNA STAZA – STAZA KRAJOLIKOM NAŠIM

KRUŽNA STAZA – STAZA KRAJOLIKOM NAŠIM

Tip stazeTuristička staza
IshodišteDvorac Frankopan Nova Kraljevica  STISNI ZA LOKACIJU
Duljina11 km
TežinaLagana
Opis stazeStaza kreće od Dvorca Frankopan,   putem uz more prema luci i crkvi Sv.Nikole. Označena je odgovarajućim planinarskim markacijama koje upućuju na smjer kretanja. Dužina staze je 11 kilometara. Ne iziskuje veliku fizičku spremnost, nije zahtjevna i to je čini pogodnom za sve sportaše i rekreativce. Dijelom prolazi kroz gradske ulice, starim putem prema Šmriki, dijelom kroz šumicu, a dijelom uz samo more što čini savršen spoj za šetnju koja puni baterije i razvedrava duh.  
GPX tragSTISNI ZA GPX TRAG

1. DVORAC FRANKOPAN
O najdavnijoj povijesti Kraljevice malo je zapisa. Poznato je da su najmoćniji srednjovjekovni
gospodari ovoga kraja, knezovi Zrinski i Frankopani, imali u svom posjedu i Kraljevicu. Oni su u 17.st.
izgradili dva feudalna dvorca. Oko 1650. godine sagrađen je i „Novigrad“, danas poznat među
stanovništvom kao dvorac Frankopan koji svojom ljepotom i položajem iznad samoga mora plijeni
pažnju čak i usputna prolaznika. Povijest dvorca zanimljiva jer i intrigantna budući da se upravo
unutar njegovih zidina kovala poznata urota Zrinsko-Frankopanska. Nakon sloma urote i pogubljenja
hrvatskih velikana dvorac je opljačkan od strane carske vojske te tako od nekadašnjeg unutarnjeg
bogatstva dvorca nije ostalo ništa. Prostor dvorca kroz vrijeme mijenjao je svoju namjenu i stanare,
bio je vojarna, bolnica, tamnica, u njemu su živjeli i radili isusovci, bio je i prostor sa radionicama, u
njemu je bila streljana, stanovi sa stanarima… Devedesetih godina grupa entuzijasta svraća pozornost
na važnost i ljepotu dvorca, u njemu se upriličuju kulturni programi i pomalo se započinje restauracija
dvorca. Sada je u njemu restoran, galerija, turistička zajednica, pjevačko društvo Zvijezda Danica,
plesni prostori za Dance Queen, uređen je prostor za muzejski postav posvećen brodogradnji i
ribarstvu, planira se uređenje Hrvatske kuće vina.
2. UVALA ČRIŠNJEVA
Bivša trajektna luka, sada ima namjenu pričuve za slučaj prekida prometa Krčkim mostom.
Luka se sastoji od operativnog gata, pričuvne trajektne rampe i obale za komunalni i nautički
vez brodica. Lučica je omiljeno okupljalište i kupalište lokalnog stanovništva.
3. KRČKI MOST
Između kopna i otoka Krka otvoren je za promet 19. srpnja 1980. Most je remek-djelo
mostogradnje . Nazvan je Titov most. jer je nekoliko tjedana prije njegova otvaranja, 4. svibnja
1980. umro Josip Broz Tito.Sastoji se od dva armiranobetonska lučna mosta, Krk-I kopno – otočić
Sv. Marko raspona 390 metara i Krk-II Sv. Marko – otok Krk raspona 244 metra.
Svake godine održava se i spektakularna bakljada na Krčkom mostu. Udruge navijača
“Armade”, tako obilježavaju Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, te Dan hrvatskih
branitelja paljenjem 222 baklje na Krčkom mostu u spomen isto toliko palih branitelja iz naše
županije. Ovaj događaj iz godine u godinu okuplja sve veći broj ljudi koji dolaze odati počast
braniteljima i uživati u spektakularnom prizoru gorućih baklji.
4. UVALA SCOTT
Alexsander Scott of Coldhouse je u prvoj polovici 19.st. u uvali Dubno, odnosno današnjoj
Uvali Scott, kupio posjed i sagradio manji obiteljski ljetnikovac. Okoliš je uredio kao perivoj i
arboretum, a još je sagradio konjušnicu (današnji disco klub WHITE HORSE) i ribarsku kućicu.
Posjed je ogradio visokim zidom i imao je pristupnu cestu koje je domaće stanovništvo
nazivalo „ingležova cesta“. Sredinom 20. stoljeća sagrađen je moderni turističko hotelski
kompleks u kojeg se odlično uklopilo već prije izgrađeno nasljeđe A.Scotta. Danas je,
nažalost, malo ostalo od tog sjaja. Još jedna zanimljivost je i činjenica da je A. Scott oženio
kćer Kristinu, znamenitog riječkog trgovca Adamića.
5. MORSKI PAS

1934. ribari su pored Uvale Scott ulovili u mrežu gorostasnu psinu znanstvenog
naziva Cetorhinus maximus. Više od 8 metara dugačak i mase oko dvije tone. Događaj je
odmah postao senzacija koja je obuzela javnost. Trojica ribara bili su glavni, a pomagalo im je
još tridesetak ljudi uhvatiti ribu mrežom, umlatiti je i dovući na obalu. A, u pozadini
senzacije odvijala se još jedna priča koja je na koncu odredila sudbinu morskog psa. Pojavilo
se, naime, pitanje što s lešinom nemani, budući da su Prirodoslovni muzeji u Zagrebu i
Ljubljani izrazili interes da morskog psa očuvaju, prepariraju i izlože. Gorostasna psina je na
kraju dopremljena u Zagreb gdje je izvedeno prepariranje i danas je tamo izložena i može se
pogledati.
6. KAŠTEL ZRINSKI
Kaštel Zrinski ili Stari grad nalazi se u samom središtu grada sagrađen je u ½ 17. stoljeća o čemu nam
svjedoči izrađen grb obitelji Zrinski na grliću šterne u donjem dijelu kaštela. Kaštel ima dva dijela,
gornji, prostraniji, izlazom je povezan sa centrom grada, s vanjske je strane pretvoren u stambeno-
trgovački blok, preinakama izvorne gradnje koja je stilom ranobarokna, prostor je izgubio ključne
odrednice identiteta. U gornjem kaštelu šterna je podignuta u 2/2 18. stoljeća za potrebe opskrbe
pitkom vodom. Uokolo je čitav niz manjih prostorija koje su kroz vrijeme mijenjale namjenu i stanare,
to su mahom skladišni prostori, prostor sa kinoopremom, bila je tu smještena posada u vrijeme
gradnje fregata, kasnije razni obrtnici, radnici, časnici, bila je tu i konjušnica, točionica mjesnog
ugostiteljskog poduzeća, ljetno i zimsko kino. Tijekom ove godine dovršeno je uređenje gornjeg
kaštela, ponovo je popločeno kamenom i sada je u atriju sve prilagođeno za postavljanje pozornice i
mnoštvo stolica za ljetne priredbe i sve druge namjene.
U donjem ili malom kaštelu ambijent je sasvim drugačiji, komorniji, zatvoreniji, tu je grlić stare
šterne, atrij je okružen prostorima za stanovanje, župnim stanom i ulazom u sakristiju. Na ovaj je
prostor nadograđena crkva svetog Nikole biskupa.
Oba su prostora prilično stradala u savezničkom bombardiranju 1945. godine.
7. KIP SVETOG NIKOLE
Područje Kraljevice oduvijek je bilo poznato po pomorcima, pa je 2008. godine akademski je
slikar Josip Diminić izradio kip ovog značajnog svetca. Kip je postavljen ispred ulaza u župnu crkvu
Svetog Nikole. Kip ima posebno mjesto u srcima lokalnog stanovništa, a posjetiocima daje dašak
mira i ljepote.
8. BRODOGRADILIŠTE KRALJEVICA
Brodogradilište Kraljevica osnovao je  1729.  godine car  Karlo VI.  Ono je kolijevka industrijalizacije i
razvoja gospodarstva  Hrvatske , te stoga s pravom nosi epitet prvog brodogradilišta na istočnoj
obali  Jadranskog mora , u Hrvatskoj.
Kroz gotovo tristo godina postojanja, brodogradilište Kraljevica je prolazilo kroz mnoge krize i
iskušenja, ali je opstalo zahvaljujući svojim djelatnicima, osiguravajući im posao i život, dok je gradu
Kraljevici i ostalim stanovnicima osiguralo ekonomski razvoj i napredak.

9. SKALE MONSINJORA LIKOVIĆA

U čast pokojnom župniku, mons. Miji Likoviću, Kraljevičani su, na inicijativu Župnog pastoralnog
vijeća 2020. godine, imenovali skale koje povezuju prostor ispred crkve Sv. Nikole i kraljevičku rivu
njegovim imenom. Župnik je u Kraljevici služio 45 godina, dobitnik je nagrade za životno djelo Grada
Kraljevice, a generacije vjernika pamte ga kao posvećenog pastira, skromnog, brižnog i poniznog, na
usluzi svojim vjernicima.

POZIV NA REDOVNU SKUPŠTINU 2025. GODINE

Poštovani članovi Planinarskog društva Tuhobić,

Pozivamo vas na redovnu skupštinu društva koja će se održati 27. ožujka 2025. godine ( četvrtak ) s početkom u 18:30 sati u prostorijama društva na adresi Adamićeva 18, Rijeka.

Dnevni red:

  1. Otvaranje skupštine i pozdravna riječ
  2. Izbor radnih tijela skupštine:
  • Radno predsjedništvo
  • Verifikacijska komisija
  • Zapisničar
  • Ovjerovitelj zapisnika
  1. Izvještaj verifikacijske komisije
  2. Izvještaji o radu po odsjecima i izvještaj Nadzornog odbora
  3. Financijski izvještaj za proteklu 2024. godinu.
  4. Rasprava o izvještajima
  5. Plan rada za tekuću 2025.god po odsjecima i financijski plan za 2025. sa projekcijom na 2026.godinu
  6. Prijedlog izmjena statuta ( adresa društva ) i glasanje o izmjenama
  7. Popuna izvršnog odbora
  8. Izbor delegata za skupštinu RPS-a, te izbor člana za Izvršni odbor RPS-a
  9. Razno

Zatvaranje skupštine – zaključak

Molimo da se odazovete u što većem broju. Vaš dolazak i sudjelovanje u radu skupštine od iznimne su važnosti za daljnji rad i razvoj našeg društva.

Predsjednica
Vanja Blažić

Poziv na Tečaj za markaciste za članove planinarskih društava koja održavaju planinarske putove na području Gorskog kotara / 10. i 11. svibnja 2025. / Skrad

Poziv na Tečaj za markaciste za članove planinarskih društava koja održavaju planinarske putove na području Gorskog kotara / 10. i 11. svibnja 2025. / Skrad

Hrvatski planinarski savez
KOMISIJA ZA PLANINARSKE PUTOVE
10000 Zagreb, Kozarčeva 22
www.hps.hr/planinarski-putoviputovi@hps.hr

Zagreb, 17. ožujak 2025. 

PLANINARSKIM DRUŠTVIMA KOJA ODRŽAVAJU PLANINARSKE PUTOVE NA PODRUČJU GORSKOG KOTARA

Predmet: Poziv na Tečaj za markaciste za članove planinarskih društava koja održavaju planinarske putove na području Gorskog kotara, u subotu I nedjelju, 10. i 11 svibnja 2025. u prostorijama Doma kulture Skrad, Josipa Blaževića – Blaža 8, 51311 Skrad i na obližnjim planinarskim putovima.

Komisija za planinarske putove (Komisija) Hrvatskog planinarskog saveza (HPS) poziva članove planinarskih društava, koja održavaju planinarske putove na području Gorskog kotara – južni i sjeverni dio na Tečaj za markaciste. Tečaj će se u suorganizaciji s PD Skradski vrh, Skrad, održati u subotu i nedjelju, 10. i 11. svibnja 2025. u prostorijama Doma kulture Skrad, Josipa Blaževića – Blaža 8, 51311 Skrad i na obližnjim planinarskim putovima.

Tečaj se provodi prema Programu tečaja za markaciste u Hrvatskom planinarskom savezu.

Namijenjen je prvenstveno članovima planinarskih društava koja su nadležna za održavanje planinarskih putova na području Gorskog kotara – južni i  sjeverni dio, upisanih u Registar planinarskih putova, obilaznica i markacista u Hrvatskoj s pratećim sadržajima ili su iskazala spremnost za preuzimanjem nadležnosti za održavanjem planinarskog puta prema postupku prijenosa nadležnosti nad održavanjem planinarskog puta.

Teorijski dio tečaja održati će se u prostorijama Doma kulture Skrad, Josipa Blaževića – Blaža 8, 51311 Skrad. Tečaj počinje prihvatom i registracijom sudionika u subotu, 10. svibnja. 2025. od 8:15 do 8:45 sati, a predavanja započinju u 9 sati. Teorijski dio tečaja je cjelodnevni, pri čemu se nakon predavanja isti dan održava i provjera znanja (umoljava se boravak u dvorani u običnoj obući – bez gojzerica).

Praktični dio tečaja u nedjelju planiran je na okolnim planinarskim putovima. Točno mjesto i vrijeme početka praktičnog dijela tečaja biti će objavljeno pri kraju predavanja. Praktični dio tečaja traje do kasnih poslijepodnevnih sati. U slučaju nepovoljnog vremena moguća je zamjena dana održavanja teorijskog i praktičnog dijela tečaja o čemu će sudionici biti obaviješteni par dana prije početka tečaja.

Broj mjesta na tečaju je ograničen. Prednost imaju Društva s područja Gorskog kotara. U slučaju većeg broja prijavljenih, Komisija će, u suradnji s predstavnicima planinarskih društava, donijeti odluku o broju prijavljenih po pojedinom društvu.

Za prijavu na tečaj koristi se Aplikacija za planinarske udruge HPS-a, uz pristupne podatke dodijeljene udruzi za evidenciju članstva. U slučaju da niste ranije koristili Aplikaciju ili imate poteškoća sa spajanjem, lozinku i pomoć možete zatražiti od Komisije za promidžbu i izdavačku djelatnost. Obrazac za prijavu na tečaj, koji se nalazi u prilogu, ispunjava prijavitelj na prijedlog i uz suglasnost odgovorne osobe društva. Popunjeni Obrazac služi društvu za podnošenje prijave preko spomenute Aplikacije. Za prijavu je potrebno pripremiti i fotografiju polaznika kao za osobnu iskaznicu u digitalnom formatu.

Prijave na tečaj se podnose preko planinarskih društava, a ne osobno. Prijave se podnose najkasnije do 27. travnja 2025.

Cijena tečaja je 20 EUR po polazniku, a plaćanje se obavlja po predračunu koji će biti poslan društvima iz Ureda HPS-a. Osoba koja je primljena na tečaj u slučaju spriječenosti mora se odjaviti najkasnije tri dana prije početka tečaja slanjem poruke o spriječenosti na putovi@hps.hr. U tom slučaju trošak od 20 EUR se može vratiti planinarskom društvu.

Za sudjelovanje na tečaju potrebno je imati važeću člansku iskaznicu HPS-a sa plaćenom članarinom za tekuću godinu. U prilogu se nalazi i informacija o organizaciji tečaja.

Tečaj provode članovi i povjerenici Komisije za planinarske putove: Matija Perić, HPD HP i HT Učka Rijeka, markacist instruktor, član Komisije za planinarske putove, povjerenik za Gorski kotar; Dejvi Molek, PD Tuhobić Rijeka, markacist voditelj, suradnik Komisije za planinarske putove, povjerenik za Gorski kotar i Nenad Greblički, HPD Japetić Samobor, markacist instruktor, član Komisije za planinarske putove, povjerenik za Samoborsko i Žumberačko gorje. Predstavnik društva suorganizatora je Hrvoje Zatezalo, predsjednik PD Skradski vrh, Skrad.

Pozivamo Vas da na tečaj pošaljete svoje članove kako bi Vaše planinarsko društvo moglo kvalitetno održavati planinarske putove.

U slučaju potrebe za ručkom i/ili noćenjem molimo kontaktirati predstavnika Društva suorganizatora za rezervaciju. Pozivamo Vas da, zbog malih kapaciteta smještaja, rezervirate noćenje i prehranu odmah kod predstavnika suorganizatora.

Više informacija o radu Komisije za planinarske putove na mrežnim stranicama Komisije.

Kontakt podaci:

·        Matija Perić, HPD HP i HT Učka, Rijeka, 098 305 832, matija.peric51@gmail.com

·        Dejvi Molek, PD Tuhobić Rijeka, 091 577 4199, dejvi.molek@gmail.com

·        Hrvoje Zatezalo, PD Skradski vrh, Skrad, 098 613 946, hrvoje.zatezalo@gmail.com

·        Nenad Greblički, HPD Japetić, 091 3384 848, grebo99@gmail.com

·        Komisija za planinarske putove HPS-a, putovi@hps.hr

Za Komisiju za planinarske putove HPS-a

Hrvoje Gold, v.r.

Prilozi:

1. Obrazac prijave na tečaj

2. Informacija o organizaciji tečaja

Svečana skupština PD Tuhobić povodom 60 godina osnivanja

Svečana skupština PD Tuhobić povodom 60 godina osnivanja

60 godina PD Tuhobić – Hvala svima koji su bili dio ove svečane večeri!

Jučer, 11. veljače 2025., s ponosom smo obilježili 60 godina od osnutka Planinarskog društva Tuhobić! Na svečanoj skupštini prisjetili smo se bogate povijesti našeg društva, svih izazova i uspjeha, ali i zajedništva koje nas svih ovih godina povezuje.

Od srca zahvaljujemo svim gostima koji su uveličali ovu posebnu obljetnicu – predstavnicima Hrvatskog planinarskog saveza, Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Stanice planinarskih vodiča Rijeka te brojnim predstavnicima institucija i planinarskih društava s kojima surađujemo. Vaša podrška znači nam mnogo i veseli nas što dijelimo ljubav prema planinama i prirodi!

Posebna zahvala ide svim našim članovima – bez vas PD Tuhobić ne bi bio ono što jest danas. Hvala vam na svakom prijeđenom kilometru, svakom uloženom trudu i svakoj avanturi koju dijelimo!

Čestitamo svim dobitnicima zahvalnica i priznanja PD Tuhobić za doprinos radu društva te dobitnicima priznanja HPS-a – vaša posvećenost i ljubav prema planinarenju zaslužuju svaku pohvalu.

Nastavljamo zajedno, korak po korak, prema novim visinama!

Otvorenje planinarske obilaznice “Naših prvih 60 godina u planinama”

Otvorenje planinarske obilaznice “Naših prvih 60 godina u planinama”

Povodom naših 60 godina smo izdali novu planinarsku obilaznicu.

Otvorenje obilaznice smo imali 1.12.2024. i to gdje drugdje nego na našem Tuhobiću, otvorenje obilaznice i početak našeg slavlja je unatoč lošem vremenu uveličalo više od 100 planinara iz raznih dijelova Hrvatske. Sve sudionike je PD Tuhobić dočekao sa planinarskim obrokom i toplim čajem ili kuhanim vinom.

Pravilnik obilaznice i kako do dnevnika:

  1. Kontrolne točke
    Obilaznica ima 10 ili 11 kontrolnih točaka. KT predstavljaju vrhovi
    čija imena započinju sa svakim od slova «PD TUHOBIĆ»
    te jednim vrhom visokim točno 1965 metara. U dnevniku obilaznice se nalazi i
    dodatno mjesto za žig, a to je da u slučaju nemogućnosti odlaska na vrh
    visok 1965 metara pohodnik može posjetiti dva vrha čiji je zbroj visina
    točno 1965 metara i time zadovoljiti uvjet visine 1965 metara.
    Obilaznica je točkastog tipa. Pohodnik sam bira koje će vrhove posjetiti,
    a koji počinju slovima sadržanim u nazivu “PD TUHOBIĆ”.
    Za svako slovo dovoljan je jedan vrh, moraju biti zastupljena sva slova.
  2. Dokazivanje obilaska
    Obilazak vrhova se potvrđuje utisnutim žigom u dnevnik, fotografijom s
    dnevnikom na vrhu, a za vrhove do kojih vodi cesta kojom se može doći
    vozilom, dodatno se dokazuje prilaganjem gpx traga kretanja kojim se
    može potvrditi sa se na vrh stiglo hodajući stazom, a ne vozilom.
  3. Trajanje obilaznice
    Obilaznica traje od 1.12.2024. do 1.12.2025.
  4. Uvjeti za dodjelu priznanja
    Za ispravno popunjen dnevnik prema ovom pravilniku, dodjeljuje se
    bedž obilaznice. Svi ispravno popunjeni Dnevnici ulaze u bubanj iz kojeg
    će se izvući dobitnici posebnih nagrada sponzora. Izvlačenje će se
    obaviti po završetku trajanja Obilaznice.
  5. Slanje na ovjeru, kupnja dnevnika i vraćanje ovjerenog dnevnika
    Dnevnik se ovjerava i kupuje u prostorima društva na adresi
    Adamićeva 18, 51000 Rijeka u vremenu objavljenom na www.pdtuhobic.hr ili
    naručivanjem na e-mail pdtuhobic@gmail.com nakon čega je potrebno uplatiti
    donaciju od 1,00€ i cijenu poštarine. Kod ovjere se dnevnik dostavlja na istu
    adresu, ali će se dnevnici vraćati nakon 15.12.2025. kada prođe izvlačenje
    za nagrade iz fonda. U slučaju povrata Dnevnika poštom, pohodnik snosi
    troškove poštarine.

Malo o našoj povijesti: PLANINARSKO DRUŠTVO TUHOBIĆ 1965. – 2025.

Početkom 1965. godine učenici osnovne škole Bobijevo predvođeni nekolicinom profesora, Veljkom Brešanom,
Brankom Lončarić, Valerijom Herak, AnđelomŠkarpa, odlučili su da njihova planinarska sekcija Runolist
preraste u pravo planinarsko društvo. Osnivačka skupština održana je 11. veljače 1965. godine i taj datum predstavlja
rođendan PD Tuhobić.
Cilj je bio: što većem broju mladih pokazati ljepote prirode, boravka u prirodi i potrebu njena očuvanja. Kroz te
aktivnosti graditi mlade ljude kao odgovorne članove zajednice, svjesne svojih nebrojenih mogućnosti te ih
obučavati u svim planinarskim vještinama.
Od zarana u društvu su radile i brojne sekcije: Izletnička koja je brojila i najviše članova, organizirala je izlete,
pohode, logorovanja; Markacistička sekcija brinula je o održavanju planinarskih putova, a uz starije aktivni su bili i
mladi; Skijaška sekcija je u početku bila vrlo aktivna, bavila se turno skijanjem a povremeno bi se organizirale i
škole skijanja; posebno mjesto zauzima Orijentacistička sekcija koja je okupljala dosta mladih koji su trenirali
orijentaciju i odlazili na tada brojna natjecanja u planinarskoj orijentaciji. Povremeno su radile i foto sekcija,
sekcija zaštitara prirode i sl.
Vrlo brzo nakon osnivanja PD Tuhobić je pokrenuo projekt „Mladi planinar” – svojevrsnu obilaznicu koja je, osim
skupljanja pečata planinskih vrhova, vrednovala i stjecanje znanja, društvenu aktivnost, sudjelovanje na pohodima i sl.
Mnogo je pažnje svih godina polagano u školovanje, pa su se školovali markacisti, vodiči, speleolozi, alpinisti, turno skijaši…
Neke od tih aktivnosti do danas su zamrle, neke se još bolje razvile. Svih 60 godina postojanja društva temeljna je
aktivnosti bio rad s djecom, koji i danas vrijedi kao jedna od značajki društva. Društvo ima sekcije u nekoliko riječkih
osnovnih škola, a ima i vlastitu Malu planinarsku školu. Organizirano je tridesetak orijentacijskih Trofeja Tuhobić,
prije par godina ponovo je pokrenuto njihovo održavanje. Pokrenute su nove obilaznice, društvo upravlja planinarskim
domom u mjestu Zamost, ponovo su pokrenuti pohodi u visoka gorja, organizira se 40-tak izleta godišnje, Opća
planinarska škola, stimulira se usavršavanje članova u planinarskim specijalnostima, a članovi PD Tuhobić su i
osnivači Sportsko penjačkog kluba istog imena, za čiju dvoranu su izdvojili i podosta vlastitih sredstava.
PD Tuhobić svih je 60 godina svog postojanja, uz neminovne organizacijske uspone i padove, zadržalo zapažen značaj
na gradskoj, županijskoj i državnoj razini, zbog nastojanja da radi na razvoju planinarstva, a kroz društvo je u svo ovo
vrijeme prošlo desetak tisuća članova.
Danas PD Tuhobić više ne broji 700 ili 800 članova kao u vrijeme osnivanja, danas dvjestotinjak članova, brine o
ostvarivanju onih istih ciljeva koji su zacrtani na osnivačkoj skupštini – razvoj planinarstva i širenje planinarskih
vrijednosti među članovima.

DEŽURSTVA U DRUŠTVU

SVAKU SRIJEDU 18-19 SATI – Adamićeva 18 Rijeka