Naše staze

1. DVORAC FRANKOPAN
O najdavnijoj povijesti Kraljevice malo je zapisa. Poznato je da su najmoćniji srednjovjekovni
gospodari ovoga kraja, knezovi Zrinski i Frankopani, imali u svom posjedu i Kraljevicu. Oni su u 17.st.
izgradili dva feudalna dvorca. Oko 1650. godine sagrađen je i „Novigrad“, danas poznat među
stanovništvom kao dvorac Frankopan koji svojom ljepotom i položajem iznad samoga mora plijeni
pažnju čak i usputna prolaznika. Povijest dvorca zanimljiva jer i intrigantna budući da se upravo
unutar njegovih zidina kovala poznata urota Zrinsko-Frankopanska. Nakon sloma urote i pogubljenja
hrvatskih velikana dvorac je opljačkan od strane carske vojske te tako od nekadašnjeg unutarnjeg
bogatstva dvorca nije ostalo ništa. Prostor dvorca kroz vrijeme mijenjao je svoju namjenu i stanare,
bio je vojarna, bolnica, tamnica, u njemu su živjeli i radili isusovci, bio je i prostor sa radionicama, u
njemu je bila streljana, stanovi sa stanarima… Devedesetih godina grupa entuzijasta svraća pozornost
na važnost i ljepotu dvorca, u njemu se upriličuju kulturni programi i pomalo se započinje restauracija
dvorca. Sada je u njemu restoran, galerija, turistička zajednica, pjevačko društvo Zvijezda Danica,
plesni prostori za Dance Queen, uređen je prostor za muzejski postav posvećen brodogradnji i
ribarstvu, planira se uređenje Hrvatske kuće vina.
2. HOTEL CAROVO
Villa Carovo bila je obiteljski objekt, modreno uređena, sa vlastitim vrtom i kupalištem pred vilom.
Oglašavala se kao mjesto za odmor u Kraljevici pred gotovo 100 godina, navodeći kako je smještena u
romantičnoj uvali na ulazu u bakarski zaljev, sa električnim svjetlom, vodovodom u kući i barkom koja
je na raspolaganju gostima. Kroz vrijeme mijenjali su se vlasnici, uglavnom je njezina namjena bila
ugostiteljska.
3. ZATAKALE/ KLAONICA / GAJETANSKA GROTA
Zatakale/ Klaonica je pozicija na kojoj se nalazi lijepo zdanje koje se nalazi na poziciji uz more, na putu
koji povezuje Kraljevicu i Bakarac, ispod Kavranića. Ova je kuća bila početkom 20. stoljeća električna
centrala iz koje su strujom opskrbljivaoI hotel Liburnija izgrađen 1904. godine. Bila je tu i klaonica
stoke, bliže našem vremenu prostor u kojem su bile smještene prostorije ronilačkog kluba u prizemlju
i gostione na katu, danas je u njemu obrt za popravak kosilica i pila.
Gajetanska grota je velika kamena stijena koja izvire iz mora na kraju plaže Carovo. Legenda govori da
je na toj stijeni ribe lovio Gaetano i po njemu je dobila ime, danas i oduvije mjesto je s kojega mladi
skaču u more, u zimskim danima na njoj se odmaraju i suše gnjurci.
4. TUNERE – BAKARAC
Lov na tune i lov pomoću tunera postoji stoljećima i kao takav se zadržao na istočnoj obali Jadrana.
Pojam tunera u cijelosti se odnosi na sva sredstva i prostor na poziciji lova tune, čine ju straže, mreže,
ribarske kućice, sjenice za odmor, portići i stražarnice. Tunolov je u prošlosti Bakarca imao istaknuti
ekonomski značaj, ovdje su ribom zvali samo tunu, a ostale su se vrste nazivale svojim imenom.
Tijekom zadnjih godina restauriraju se neke pozicije sa stražama i postavljaju informativne ploče sa
objašnjenjima.
5. CRKVA SV. PETRA – BAKARAC
1906. godine na mjestu mjesne kapelice gradi se župna Crkva Sv. Petra Apostola.

6. CRKVA SV.TROJICE, STARO GROBLJE
Crkva Svete Trojice nekada je bila župna crkva Bakarca i Dola, danas pripada župi Križišće. Vrata crkve
otvaraju se tri puta godišnje, tijekom misnih slavlja : na dan Svete Trojice, na Dan sv. Roka, te na
blagdan Kraljice Presvete Krunice. Sagrađena je možda i prije 14. stoljeća i to na putu koji je
povezivao Hreljin s Bakarcem i Bakrom. Udaljena je od Bakarca 3 km, s desne strane teren se spušta
strmo prema potoku. Taj dio još i danas nosi naziv Potok iako se radi o bujici vode koja se strmo
spušta niz padinu i ulijeva u more na Bakarcu. O crkvi nisu nikada napravljena arheološka istraživanja,
prema zvonu koje je izrađeno u 14. stoljeću i legendi pokraj ulaznih vrata u unutrašnjosti crkve piše
da je zvono pripadalo crkvi Svetog Jurja na Hreljinu odakle je preneseno u ovu crkvu kada se Dol
odvojio od Hreljina u 18. stroljeću. Pretpostavlja se da je naručitelj izgradnje bila obitelj Frankopan.
Crkva je jednobrodna, sa dva ulaza, bez tragova zidnog slikarsta, ima škropionicu i na vanjskom zidu
za potrebe groblja. Iznutra je vrlo jednostavna, u apsidalnom dijelu je lavabo za potrebe liturgije,
dekorirana ljudska glava iz koje istječe voda. Originalno zvono iz ove se crkve čuva u Muzeju za
umjetnost i obrt u Zagrebu, novo je poklonila obitelj Rempešić 1989 godine, iz Trsta, zvono je u
zvoniku ali se rijetko oglašava.
Na travnatoj površini pokraj crkve mogu se vidjeti nadgrobni spomenici obitelji Švrljuga i Jakovčić, a
pedesetak metara dalje na putu prema Križišću nalazi se strao groblje. Ulazna vrata groblja u
nekoliko su navrata restaurirana ali je groblje zaraslo u šikaru. Čitav bi prostor trebalo istražiti i
zaštititi.
7. VIADUKT
Izgradnja viadukta kod Križišća jest u prometnom smislu rješenje kojim se obilazi mjesto, otvara
moćnost bržeg dolaska iz unutrašnjosti do mora ali znači i oduzimanje putniku prolazniku uživanje i
draž upoznavanja manjih mjesta u zaleđu primorja koja su nekada upravo živjela od te prometne
komunikacije. Naime, Križišće je i dobilo ime po položaju na sjecištu puteva koji vode s jedne strane
prema vinodolskoj dolini, s druge prema otoku Krku i Kraljevici, s treće u pravcu Gorskoga kotara ili
pak u pravcu Hreljina prema Bakru i Rijeci. Takvo je Križišće u razdoblju između 1920. i 1940. godine
imalo preko 40 poduzetničkih objekata.
8. MRTVAČEV PUT„MRTVAČKI PUT“
U davnim vremenima pokojnike su iz Kraljevice sahranjivali na Hreljinu, na
Gradini. Mrtvački bi lijes privezali za dugački kolac i dvojica bi ga u povorci
nosila uzbrdicom prema Gradini. To je bilo u vrlo stara vremena, kasnije, točnije
do 1796. godine zakapali su se na groblju dolanske kapelanije, kod crkve Sv.
Trojice, od 1796. Kraljevičani svoje posljednje počivalište nalaze na groblju u
Kraljevici. Još se danas čuje za naziv „Mrtvački put“ uski i zarašteni, strmi
puteljak koji vodi sa ceste iz Medomišljine u Gubac, a od tuda na Sv. Trojicu.

9. VRH, MIŽOLOVO
Kako su i ovi naši krajevi bili zahvaćeni Napolenovom vojskom, iz tih vremena s početka 19. stoljeća
ostala su djela i priče. Mižolov je tako prema jednoj priči dobilo ime po francuskom vojniku koji je
zalutao kada su Francuzi odavde bježali, i BANJ ponavljao mi solo ( ja sam sam ).

10. KAŠTEL ZRINSKI
Kaštel Zrinski ili Stari grad nalazi se u samom središtu grada sagrađen je u ½ 17. stoljeća o čemu nam
svjedoči izrađen grb obitelji Zrinski na grliću šterne u donjem dijelu kaštela. Kaštel ima dva dijela,

gornji, prostraniji, izlazom je povezan sa centrom grada, s vanjske je strane pretvoren u stambeno-
trgovački blok, preinakama izvorne gradnje koja je stilom ranobarokna, prostor je izgubio ključne
odrednice identiteta. U gornjem kaštelu šterna je podignuta u 2/2 18. stoljeća za potrebe opskrbe
pitkom vodom. Uokolo je čitav niz manjih prostorija koje su kroz vrijeme mijenjale namjenu i stanare,
to su mahom skladišni prostori, prostor sa kinoopremom, bila je tu smještena posada u vrijeme
gradnje fregata, kasnije razni obrtnici, radnici, časnici, bila je tu i konjušnica, točionica mjesnog
ugostiteljskog poduzeća, ljetno i zimsko kino. Tijekom ove godine dovršeno je uređenje gornjeg
kaštela, ponovo je popločeno kamenom i sada je u atriju sve prilagođeno za postavljanje pozornice i
mnoštvo stolica za ljetne priredbe i sve druge namjene.
U donjem ili malom kaštelu ambijent je sasvim drugačiji, komorniji, zatvoreniji, tu je grlić stare
šterne, atrij je okružen prostorima za stanovanje, župnim stanom i ulazom u sakristiju. Na ovaj je
prostor nadograđena crkva svetog Nikole biskupa.
Oba su prostora prilično stradala u savezničkom bombardiranju 1945. godine.
11. KIP SVETOG NIKOLE
Područje Kraljevice oduvijek je bilo poznato po pomorcima, pa je 2008. godine akademski je
slikar Josip Diminić izradio kip ovog značajnog svetca. Kip je postavljen ispred ulaza u župnu crkvu
Svetog Nikole. Kip ima posebno mjesto u srcima lokalnog stanovništa, a posjetiocima daje dašak
mira i ljepote.

12. BRODOGRADILIŠTE KRALJEVICA
Brodogradilište Kraljevica osnovao je 1729. godine car Karlo VI. Ono je kolijevka industrijalizacije i
razvoja gospodarstva Hrvatske, te stoga s pravom nosi epitet prvog brodogradilišta na istočnoj
obali Jadranskog mora, u Hrvatskoj.
Kroz gotovo tristo godina postojanja, brodogradilište Kraljevica je prolazilo kroz mnoge krize i
iskušenja, ali je opstalo zahvaljujući svojim djelatnicima, osiguravajući im posao i život, dok je gradu
Kraljevici i ostalim stanovnicima osiguralo ekonomski razvoj i napredak.

13. SKALE MONSINJORA LIKOVIĆA
U čast pokojnom župniku, mons. Miji Likoviću, Kraljevičani su, na inicijativu Župnog pastoralnog
vijeća 2020. godine, imenovali skale koje povezuju prostor ispred crkve Sv. Nikole i kraljevičku rivu
njegovim imenom. Župnik je u Kraljevici služio 45 godina, dobitnik je nagrade za životno djelo Grada
Kraljevice, a generacije vjernika pamte ga kao posvećenog pastira, skromnog, brižnog i poniznog, na
usluzi svojim vjernicima.

1. DVORAC FRANKOPAN
O najdavnijoj povijesti Kraljevice malo je zapisa. Poznato je da su najmoćniji srednjovjekovni
gospodari ovoga kraja, knezovi Zrinski i Frankopani, imali u svom posjedu i Kraljevicu. Oni su u 17.st.
izgradili dva feudalna dvorca. Oko 1650. godine sagrađen je i „Novigrad“, danas poznat među
stanovništvom kao dvorac Frankopan koji svojom ljepotom i položajem iznad samoga mora plijeni
pažnju čak i usputna prolaznika. Povijest dvorca zanimljiva jer i intrigantna budući da se upravo
unutar njegovih zidina kovala poznata urota Zrinsko-Frankopanska. Nakon sloma urote i pogubljenja
hrvatskih velikana dvorac je opljačkan od strane carske vojske te tako od nekadašnjeg unutarnjeg
bogatstva dvorca nije ostalo ništa. Prostor dvorca kroz vrijeme mijenjao je svoju namjenu i stanare,
bio je vojarna, bolnica, tamnica, u njemu su živjeli i radili isusovci, bio je i prostor sa radionicama, u
njemu je bila streljana, stanovi sa stanarima… Devedesetih godina grupa entuzijasta svraća pozornost
na važnost i ljepotu dvorca, u njemu se upriličuju kulturni programi i pomalo se započinje restauracija
dvorca. Sada je u njemu restoran, galerija, turistička zajednica, pjevačko društvo Zvijezda Danica,
plesni prostori za Dance Queen, uređen je prostor za muzejski postav posvećen brodogradnji i
ribarstvu, planira se uređenje Hrvatske kuće vina.
2. UVALA ČRIŠNJEVA
Bivša trajektna luka, sada ima namjenu pričuve za slučaj prekida prometa Krčkim mostom.
Luka se sastoji od operativnog gata, pričuvne trajektne rampe i obale za komunalni i nautički
vez brodica. Lučica je omiljeno okupljalište i kupalište lokalnog stanovništva.
3. KRČKI MOST
Između kopna i otoka Krka otvoren je za promet 19. srpnja 1980. Most je remek-djelo
mostogradnje . Nazvan je Titov most. jer je nekoliko tjedana prije njegova otvaranja, 4. svibnja
1980. umro Josip Broz Tito.Sastoji se od dva armiranobetonska lučna mosta, Krk-I kopno – otočić
Sv. Marko raspona 390 metara i Krk-II Sv. Marko – otok Krk raspona 244 metra.
Svake godine održava se i spektakularna bakljada na Krčkom mostu. Udruge navijača
“Armade”, tako obilježavaju Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, te Dan hrvatskih
branitelja paljenjem 222 baklje na Krčkom mostu u spomen isto toliko palih branitelja iz naše
županije. Ovaj događaj iz godine u godinu okuplja sve veći broj ljudi koji dolaze odati počast
braniteljima i uživati u spektakularnom prizoru gorućih baklji.
4. UVALA SCOTT
Alexsander Scott of Coldhouse je u prvoj polovici 19.st. u uvali Dubno, odnosno današnjoj
Uvali Scott, kupio posjed i sagradio manji obiteljski ljetnikovac. Okoliš je uredio kao perivoj i
arboretum, a još je sagradio konjušnicu (današnji disco klub WHITE HORSE) i ribarsku kućicu.
Posjed je ogradio visokim zidom i imao je pristupnu cestu koje je domaće stanovništvo
nazivalo „ingležova cesta“. Sredinom 20. stoljeća sagrađen je moderni turističko hotelski
kompleks u kojeg se odlično uklopilo već prije izgrađeno nasljeđe A.Scotta. Danas je,
nažalost, malo ostalo od tog sjaja. Još jedna zanimljivost je i činjenica da je A. Scott oženio
kćer Kristinu, znamenitog riječkog trgovca Adamića.
5. MORSKI PAS

1934. ribari su pored Uvale Scott ulovili u mrežu gorostasnu psinu znanstvenog
naziva Cetorhinus maximus. Više od 8 metara dugačak i mase oko dvije tone. Događaj je
odmah postao senzacija koja je obuzela javnost. Trojica ribara bili su glavni, a pomagalo im je
još tridesetak ljudi uhvatiti ribu mrežom, umlatiti je i dovući na obalu. A, u pozadini
senzacije odvijala se još jedna priča koja je na koncu odredila sudbinu morskog psa. Pojavilo
se, naime, pitanje što s lešinom nemani, budući da su Prirodoslovni muzeji u Zagrebu i
Ljubljani izrazili interes da morskog psa očuvaju, prepariraju i izlože. Gorostasna psina je na
kraju dopremljena u Zagreb gdje je izvedeno prepariranje i danas je tamo izložena i može se
pogledati.
6. KAŠTEL ZRINSKI
Kaštel Zrinski ili Stari grad nalazi se u samom središtu grada sagrađen je u ½ 17. stoljeća o čemu nam
svjedoči izrađen grb obitelji Zrinski na grliću šterne u donjem dijelu kaštela. Kaštel ima dva dijela,
gornji, prostraniji, izlazom je povezan sa centrom grada, s vanjske je strane pretvoren u stambeno-
trgovački blok, preinakama izvorne gradnje koja je stilom ranobarokna, prostor je izgubio ključne
odrednice identiteta. U gornjem kaštelu šterna je podignuta u 2/2 18. stoljeća za potrebe opskrbe
pitkom vodom. Uokolo je čitav niz manjih prostorija koje su kroz vrijeme mijenjale namjenu i stanare,
to su mahom skladišni prostori, prostor sa kinoopremom, bila je tu smještena posada u vrijeme
gradnje fregata, kasnije razni obrtnici, radnici, časnici, bila je tu i konjušnica, točionica mjesnog
ugostiteljskog poduzeća, ljetno i zimsko kino. Tijekom ove godine dovršeno je uređenje gornjeg
kaštela, ponovo je popločeno kamenom i sada je u atriju sve prilagođeno za postavljanje pozornice i
mnoštvo stolica za ljetne priredbe i sve druge namjene.
U donjem ili malom kaštelu ambijent je sasvim drugačiji, komorniji, zatvoreniji, tu je grlić stare
šterne, atrij je okružen prostorima za stanovanje, župnim stanom i ulazom u sakristiju. Na ovaj je
prostor nadograđena crkva svetog Nikole biskupa.
Oba su prostora prilično stradala u savezničkom bombardiranju 1945. godine.
7. KIP SVETOG NIKOLE
Područje Kraljevice oduvijek je bilo poznato po pomorcima, pa je 2008. godine akademski je
slikar Josip Diminić izradio kip ovog značajnog svetca. Kip je postavljen ispred ulaza u župnu crkvu
Svetog Nikole. Kip ima posebno mjesto u srcima lokalnog stanovništa, a posjetiocima daje dašak
mira i ljepote.2°
116.16
8. BRODOGRADILIŠTE KRALJEVICA
Brodogradilište Kraljevica osnovao je  1729.  godine car  Karlo VI.  Ono je kolijevka industrijalizacije i
razvoja gospodarstva  Hrvatske , te stoga s pravom nosi epitet prvog brodogradilišta na istočnoj
obali  Jadranskog mora , u Hrvatskoj.
Kroz gotovo tristo godina postojanja, brodogradilište Kraljevica je prolazilo kroz mnoge krize i
iskušenja, ali je opstalo zahvaljujući svojim djelatnicima, osiguravajući im posao i život, dok je gradu
Kraljevici i ostalim stanovnicima osiguralo ekonomski razvoj i napredak.

13:00

9. SKALE MONSINJORA LIKOVIĆA

U čast pokojnom župniku, mons. Miji Likoviću, Kraljevičani su, na inicijativu Župnog pastoralnog
vijeća 2020. godine, imenovali skale koje povezuju prostor ispred crkve Sv. Nikole i kraljevičku rivu
njegovim imenom. Župnik je u Kraljevici služio 45 godina, dobitnik je nagrade za životno djelo Grada
Kraljevice, a generacije vjernika pamte ga kao posvećenog pastira, skromnog, brižnog i poniznog, na
usluzi svojim vjernicima.