by pdadmin | ožu 14, 2015 | Uncategorized
U punoj Vijećnici Grada Rijeke, održana je 11. veljače 2015. godine Svečana sjednica PD Tuhobić u povodu 50. godišnjice postojanja našeg planinarskog društva. BIla je to prilika da se svi zajedno prisjetimo prvih početaka rada društva, na Osnovnoj školi Bobijevo, koja više ne postoji, da se prisjetimo male sobice na drugome katu koja nam je godinama bila društvena prostorija i u kojoj smo čuvali stotine trofeja, pehara, plaketa i diploma što smo ih osvajali na brojnim natjecanjima.
Prije 50 godina, 11. 2. 1965. godine osnovano je planinarsko društvo Tuhobić. Učenici OŠ Bobijevo i njihovi nastavnici koji su im u tome pomagali, nisu vjerojatno mogli ni sanjati da će njihova planinarska sekcija Runolist koju su pokrenuli, tako brzo, već za nekoliko mjeseci prerasti u pravo planinarsko društvo, a vjerujemo, još su manje pomišljali na to da će to driuštvo opstati, i to uspješno, punih 50 godina.
Svečana sjednica održana u povodu te velike godišnjice održana je na isti dan, 11. veljače 2015. godine u Vijećnici Grada Rijeke. Pozdravili su ju izaslanik župana PGŽ Zlatka Komadine, dragi prijatelj Branko Škrobonja, te izaslanik gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnela, koji je i sam dugo godina bio jedan od najaktivnijih članova Tuhobića, njegov zamjenik Miroslav Maćešić. Najvećim dijelom vijećnicu su ispunili sadašnji i posebno dragi nekadašnji članovi društva te brojni riječki planinari iz prijateljskih riječkih društava koji su zajedno s nama došli proslaviti naš veliki jubilej.
Sjednicu je otvorio prvi i dugogodišnji predsjednik, najagilniji u društvu osnivača, Milorad Prijić. U nadahnutom govoru prisjetio se Veljka Brešana profesora povijesti i zemljopisa koji nas je, najstarije Tuhobićance, naučio planinarenju, ljubavi prema prirodi i za prirodu, toleranciji, veselju u zajedničkom druženju. Govorila je potom Gordana Stojić (Jeđud), Goga koja je društvena legenda kada je riječ o orijentacijskim natjecanjima s kojih se rijetko kada vraćala bez nekog odličja. O markacističkim akcijama, biltenu i brojnim drugim aktivnostima tijekom 50 godina postojanja društva govorio je Josip Muškardin. A o sadašnjem trenutku ali i nekim vizijama daljnjeg rasta društva govorio je Damir Konestra, sadašnji predsjednik.
Po završetku službenoga dijela sjednice sudionici su se okupili internom restoranu Grada uz prigodni domjenak gdje su još dugo ostali u sjetnim razgo vorima.
Pomoć pri organizaciji Svečane sjednice pružili su nam Županija primorsko.goranska i Grad Rijeka na čemu im najtoplije zahvaljujemo. (D.K.)
by pdadmin | lis 28, 2014 | Uncategorized
U nedjelju 26. listopada oživjela je Rebar. Mada u dvorištu grada, pred očima mnogih, brdo koje natkriljuje drašku dolinu i istočni krak obilaznice grubom silom utkan u nju, rijetko prima goste. A te nedjelje skupilo se na njegovu hrptu oko 250 planinara, pješaka, izletnika – od sedam mjeseci do 77 godina.
Rebar tu silnu navalu izletnika zahvaljuje planinarima Tuhobića koji su odlučili i potom uz pomoć grada i realizirali uređenje pješačkog puta od autobusne stanice na Podvežici do šterne u Svetom Kuzmu.
Dan lijep, pravi bronhi dan odmakle jeseni – sunčano s laganom na momente na visoravni i jačom burom. Došli su i pješaci iz Istre, planinari iz Zagreba, jedna je slovenska planinarka odgodila povratak u Ljubljanu samo da bi prošla okolicom Rijeke. Došlo je i desetak Dražana čije kuće Rebar i natkriljuje. Među mnoštvom skiupina mladih planinara, treći i četvrti razred OŠ Vladimir Gortan. Ovo im je prvi službeni izlet u sklopu Male planinarske škole. Došlo ih je 22-je, a s nekima i mame ili tate. Eto to je pravio smisao škole. Valjda nisu samo prvi mačići. Ma nisu.
Koliko će nam vremena trebati bilo je glavno pitanje na početku. Koliko, teško je reći zato svima odgovaramo između dva i tri sata. A dužina – oko pet, šest kilometara.
Krenuli smo malo iz 12 sati. Došli novinari, snimatelji (HRT, Kanal RI, Novi list), pa dok smo podijelili izjave oteglo se. Isprva kolona kompaktna, ali naravno, ne zadugo. Na spuštanju od podvožnjaka ispod obilaznice prema drugim Lukama već smo se podijelili u par grupa. “Metle” su zadužene, Mijolović i Hrženjak, dva iskusnika čuvaju začelje. Ines i Snježana vode Malu planinarsku školu. Boro iz PD Bakar je u sredini kolone sa svojim učenicima iz bakarskog Đačkog doma. Uglavnom Slavonci koji žele postati pomorci. Kaže Boro onako usput na jednom odmorištu – neki to i postanu.
Dok vodim cijelu tu “bitnicu” iza sebe gledam markacije. Na par mjesta nam je procurilo, na par mjesta bi trebalo dovaljati kamen i postaviti markaciju jer nedostaje, na par mjesta treba opet porezati kupinu koja ove godine raste ko luda… Na dva bi mjesta trebalo još malo podzidati, koze koje idu na ispašu na padine Rebra pokvarile su nam posao, ali – sve u svemu – staza je dobro uređena, sigurna i – što je najvažnije – zanimljiva.
U Lukama je malo blata, potočić teče, lišće močvarnog jasena već žuti i otpada. Prava idila jeseni koja se odužila. Uspon prema Vrutku – kolona je podijeljena u dvije – neki bi da ju podijelimo i u tri jer bi oni naprijed ali – tako je to u ovako velikim grupama, tempo diktiraju najsporiji. Na Vrutku prva duža stanka, okrijepa, neki piju vodu s izvora, pili smo ju i mi prije dva tjedna, dok smo obavljali zadnja čišćenja oko izvora i – bilo je OK, za sada. Par informacija o izvoru s naglaskom – zašto ga Hrvatske vode ili Grad Rijeka ne urede. Rijetko gdje se može na području velikog grada naći ovakav biser prirode – još netaknute, mada je pruga udaljena dvadesetak metara.
Od Vrutka kroz Gušć pa uzbrdo. Ovuda su nekada odlazili i svi koji su iz Rijeke kretali u partizane, a teta Ivka im je davala posljednje upute i vunene čarape, te ih upoznavala s vezom koja je došla po njih. Punkt. Kolone gaze uzbrdo putem koji pamti i bolje dane sve do odmorišta-vidikovca kojeg prozvasmo “Campus”. Jer je trsatski campus ispred nas ko na dlanu. Taj dio puta ima dvojake oznake i planinarske i šetačke. Treba sliojediti one oker bijele šetačke, jer planinarske vode prema Hrastenicama, prema Žeželiću koji ih je i postavio u nastojanju da spasi zaboravljene staze naših starih.
Na raskrižju za Hrastenice, Cernik i Sv Kuzam biramo Kuzam i okrećemo prema hrptu Rebri. Pod nama cijela Rijeka, pogledom se može obuhvatiti sve od Orehovice do Ćićarije, Učkem pod kojom blistaju Opatija i Lovran, Plomina, Cres, Krk, Lošinjska Osoršćica u daljini, nazire se i Rab a ilijevo stoji Velebit u svoj svojoj dužini. Nakon kilometar dva, otvorit će nam se i pogled na Obruč, pa sve do Tuhobića i Bakarskog zaljeva između kojih su polegli Hreljin, Praputnjak, Križišće, malo desno i Kraljevica…. Naviru mi taktovi Grubišićeve pjesme Del tebe što ju onako dobro pjeva Batifiaca – Che profumi, che colori, s čen san ovo merital…
Novi odmor na Točilima. Zapravo više prilika da još jednom uživamo u pogledu i sačekamo kraj kolone koju zatvaraju najmlađi planinari OŠ V. Gortan. Zadovoljni sumada umorni, jedu kao i uvijek čim se stane…Zavirio sam u par rusaka – ponijeli su sve što su naučili u školi da treba uzeti na jednodnevni izlet. Ante je ponio i “zamku”, nadam se da mu neće trebati! Već su sada zadovoljni izletom, ali cure sanjaju krafnu na kraju puta. Nabavili smo ih vrlo povoljno zahvaljujući pekarnici “Vojak” koja nam je dio donirala.
Od Točila nastavljamo protupožarnom cestom. Put je i dalje zanimljiv što se pogleda tiče, a sada je i znatno sigurniji jer je cesta dobra i može se po njih hodati bez problema. Luka i ja čak smo dogovarali, kad smo prvi puta markirali stazu, u kolovozu, kako bi bilo lijepo napraviti dva tri vidikovca. Mislim da ću to poduzeti narednih godina – mogli bi ih nazvati “Oči Drage”, poput onih Vinodolskih. Dalo bi to “Rebarskom putu” dodatnu atrakciju, a ne treba puno, malo suhozida, drvena ograda i malo šljunka… Kraj lokvice iznad Bošketa, dijela Rebri kraj Sv. Jakova (još jedan svetac) prolazimo bez zaustavljanja – treba ju očistiti – sva je u kupinama…
Spuštamo se u Sveti Kuzam – Vitoševo, u nedavnoj prošlosti. U bifeu “Zelena dolina” skuhali su nam čaj, tu su nas dočekale i krafne s Vojaka. Neki žure na autobus, po dobar dio djece dolaze mame ili tate, Snježana ostaje s njima. Dvadesetak najupornijih kreće prema Zibala po Kostrenskoj nstrani. Spuštamo se oko lokvice na trim stazu i onda mulijerom izgrađenom u drugom svjetskom ratu silazimo na Vrulju, joše jedan draški izvor s perilom. Bolje reći na ono što je od nje ostalo, jer točno preko uređenog izvora prošla je obilaznica. Hvatamo autobus na Sv. Jakovu.
Iza nas prekrasan dan, puno pozitivnog naboja, svi sretni i zadovoljni. Meni raste perje! Tuhobić je napravio još jednu pravu stvar i svi skupa možemo biti jako ponosni.
Damir
by pdadmin | ruj 4, 2014 | Uncategorized
PD TUHOBIĆ započinje s upisima u OPĆU PLANINARSKU ŠKOLU koja će s radom započeti početkom listopada (ili kada se prijavi 20 polaznika).
PRIJAVITI se mogu članovi PD Tuhobić kao i članovi drugih planinarskih društava s uplaćenom članarinom za tekuću godinu (2014). Ispunjenu prijavu (obrazac se nalazi na kraju poziva) pošaljite mailom na: 1komus@gmail.com ili donesite u prostorije društva: Delta 5, srijedom od 19,30 do 21,00 sati.
ŠKOLARINA: Prije početka škole polaznik je dužan uplatiti prvu ratu školarine u iznosu od 100,00 kuna. Ukupna školarina iznosi 200,00 kuna.
PREDAVANJA će se održavati jednom tjedno, srijedom od 18-20 sati. Škola će se odvijati kroz 20 sati predavanja i 4 izleta – praktični rad na terenu (3 jednodnevna i 1 dvodnevni izlet). Destinacije i datume izleta dogovorit će se tijekom predavanja.
PREDAVAČI u školi su licencirani planinarski vodiči, članovi HGSS-a, stručnjaci za pojedine specijalnosti (mateorologija, prva pomoć)…
ZAVRŠNI ISPIT I DODIJELA UVJERENJA (DIPLOMA) o završenoj Općoj planinarskoj školi održat će se sredinom prosinca u Planinarskom domu “Zamost”. Završni ispit sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela. Prije završnog ispita, ukoliko bude zainteresiranih, održat će se 2 sata pripreme (vježbe) za ispit.
DODATNE INFORMACIJE: 098 338 005 (Damir Konestra)
PROGRAM ŠKOLE
1 dio.
Uvod u školu, Povijest planinarstva i Planinarska organizacija u Hrvatskoj: 2 sata
početci i razvoj planinarstva, alpinizma, planinarskog skijanja, planinarska organizacija od osnutka do danas, kod nas i u svijetu;
ciljevi, struktura (planinarsko društvo, županijski i gradski savezi), HPS, članstvo (prava i dužnosti);
početci i razvoj, sekcije, djelovanje i uspjesi.
Pripreme za odlazak u planinu, osnovna planinarska oprema i prehrana u planinama: 2 sata
psihička i fizička priprema, izbor cilja, planinarska literatura, izbor hrane i opreme za turu, uključivanje u već organizirane akcije, higijena u planinama, planinarska fotografija
osobna i zajednička oprema, tehnička oprema, izbor opreme prema vrsti i težini uspona, održavanje i čuvanje opreme.
Poznavanje planina i zaštita prirode/ekologija: 2 sata
postanak, reljef, osnovni zemljopisni pojmovi, svjetska gorja (po kontinentima), hrvatske planine
uloga i zadaci planinara u zaštiti planinske prirode, zaštićeni objekti prirode, Zakon o zaštiti prirode, osvrt na rijetke i endemične vrste
2 dio.
Kretanje u planinama, planinarski putovi, planinarski objekti, planinarska etika*: 2 sata
– praktični rad na svim izletima
osnovna pravila za kretanje, uspon i silaz, tehnika, brzina, ritam, odmor i odmorišta, teren kojim se kreće…
priređeni i označeni putovi (markacije i markiranja), osigurani putovi i mimoilaženja, vezni putovi (obilaznice)
Vrste planinarskih objekata i pravila ponašanja u njima
• * o načelima planinarske etike govori se pri obradi svake teme
Opasnosti u planinama: 1 sat
objektivne i subjektivne opasnosti, otklanjanje i izbjegavanje opasnosti, signalizacija u slučaju opasnosti ili nesreće.
Meteorologija: 1 sat
– praktičan rad na terenu 2 sata
Čimbenici vremena (radijacija, temperatura, vlaga, tlak zraka, oblaci), atmosferske pojave, vremenske prognoze
Osnove fotografiranja, vrsta opreme, osvrt na otežane uvjete – hladnoća, vlaga, tama.
3 dio.
Orijentacija: 2 sata
– praktičan rad na terenu 12 sati
strane svijeta, približna orijentacija prema terenu, kretanje uz kartu i kompas, topografski znakovi, određivanje visine i profila terena, određivanje azimuta, određivanje koordinata, određivanje stajne točke.
4 dio.
Osnove speleologije: 1 sat
pojam speleologije, povijesni pregled, oblici u kršu (površinski i podzemni)
Osnove alpinizma i visokogorsko planinarenje: 1 sat
pojam i značaj, osnove alpinističkih tehnika,
Korištenje tehničke opreme: 2 sata
– praktičan rad na terenu – 8 sati
upoznavanje s opremom (pojas, klinovi i frendovi, užad, sponka, cepin, dereze), izrada čvorova, navezivanje na uže, kretanje u navezu, korištenje principa “tri čvrste točke” pri kretanju po strmom terenu
Bivakarenje – izrada bivka: praktičan rad na terenu 4 sata
specifičnosti dužeg boravka u planinama, skloništa, logorovanje i prinudno bivakiranje
5 dio.
Prva pomoć: 2 sata
smisao prve pomoći, nadziranje glavnih životnih funkcija, sprječavanje četiri glavne opasnosti (šok, krvarenje, gušenje, infekcija), ozljede i način pružanja prve pomoći, ozebline, toplinski udar, ozlijede uslijed grmljavine, uboda ili ugriza životinja
Osnove spašavanja i gorska služba spašavanja (HGSS): 2 sata
– praktičan rad (izrada nosila i pružanje prve pomoći) 4 sata
obavještavanje o nesreći, organiziranje spašavanja, transport unesrećenoga, ustroj i djelovanje HGSS-a
UKUPNO: 20 sati nastave + 40 sata praktičnog rada na terenu ( 5 dana terena)
Voditelj: Damir Konestra
PLANINARSKO DRUŠTVO T U H O B I Ć – RIJEKA
PRIJAVNICA ZA OPĆU PLANINARSKU ŠKOLU
IME I PREZIME:_________________________________
ADRESA:______________________________________
DATUM ROĐENJA:______________________________
TELEFON:_____________ MOBITEL:______________
E-MAIL:____________________________________
PLANINARSKO DRUŠTVO:______________________
DATUM PRIJAVE:____________________________
POTPIS POLAZNIKA:__________________________
